Rezolucijom Ujedinjenih naroda, 30. srpnja, proglašen je Svjetskim danom borbe protiv trgovanja ljudima. Svjetski dan borbe protiv trgovine ljudima obilježava se svake godine 30. srpnja. Organiziranjem različitih akcija na međunarodnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini želi se podići svijest javnosti, spriječiti ovaj zločin i pokazati solidarnost sa žrtvama. Trgovanje ljudima je globalni problem. Nažalost, niti jedna država na svijetu nije od njega izuzeta, bilo kao država porijekla, tranzita ili odredišta. Trgovanje ljudima je industrija u kojoj se obrće 150 milijardi dolara godišnje i najbrže je rastuća kriminalna aktivnost na svijetu, s procijenom od 27 milijuna žrtava.
Jedan od većih globalnih problema koji utiče na život i krši temeljna ljudska prava, integritet i zdravlje miliona ljudi širom svijeta je trgovanje ljudima. Trgovanje ljudima nastaje kao posljedica loše ekonomske situacije u nekoj zemlji, neravnopravnosti polova, socijalne isključenosti, nejednakih mogućnosti zapošljavanja na tržištu rada, ekonomske nejednakosti i korupcije, ali i ratova i velikih katastrofa. Osobe koje žive na margini društva – siromašni, nezaposleni i migranti su pod najvećim rizikom.
Iskorjenjivanje trgovine ljudima je dugotrajan proces koji zahtijeva uklanjanje brojnih temeljnih uzroka problema (poput rodne nejednakosti, siromaštva, prava manjina, obrazovanja i zdravstvene skrbi) te onemogućavanje djelovanja kriminalnih mreža.
Trgovina ljudima po naravi je nezakonita djelatnost koja se odvija u strogoj tajnosti, pa su dostatni i usporedivi statistički podaci rijetko dostupni.
Trgovanje ljudima, ili kako se još naziva moderno ropstvo, znači prodaju ljudskih bića u svrhu seksualnog iskorištavanja (prisilna prostitucija, izrada pornografskog materijala, prinudno sklapanje brakova, seksualni turizam), radne eksploatacije na gradilištima, poljoprivrednim dobrima i domaćinstvima, prisilnog prosjačenja, nezakonitog posvajanja djece I trgovanja ljudskim organima.
Postoji bezbroj metoda kojima se trgovci ljudima koriste za pronalaženje novih žrtava, a najčešće su to sklapanje “prijateljstava”, direktno ili putem interneta, lažni oglasi za posao te posredovanje prilikom zapošljavanja u inostranstvu.
Kada posumnjati u trgovanje ljudima
Ako tražite posao, posebnu pozornost obratite na oglase koji:
- nude i oglašavaju primamljive poslovne ponude bez referenci
- nude dobro plaćeni posao bez prethodnog razgovora s odgovornom osobom o kvalifikacijama, ugovoru, radnom iskustvu i slično
- naglašavaju žurnost i odličnu zaradu prilikom zapošljavanja
- daju nejasne i neprovjerljive podatke o “poslodavcu”.
Kako reagirati kad sumnjate da je riječ o trgovanju ljudima
Ako uočite primamljiv oglas za odlično plaćen posao u zemlji ili inozemstvu, iako se ponuda čini legalnom, jer “trgovanje ljudima se događa nekom drugom”, za svaki slučaj potrebno je:
- ostvariti kontakt s poslodavcima, raspitati se o njihovim referencama
- obaviti dostupne provjere o poslodavcu, koristiti otvorene izvore pri prikupljanju podataka
- obaviti razgovor s poslodavcem glede uvjeta zapošljavanja, zarade, plaćanja doprinosa
- zatražiti primjerak i pojašnjenje ugovora o zapošljavanju
- ne dopustiti da druge osobe rješavaju administrativna pitanja zapošljavanja
- savladati osnove stranog jezika u slučaju odlaska u inozemstvo
- napraviti preslike osobnih dokumenata
- putnu ispravu dati na uvid samo ovlaštenim službenicima.
Ako sumnjate da je osoba žrtva trgovanja ljudima ili da je neka osoba uključena u trgovinu, ne oklijevajte već nazovite policiju na 192, ili prijavite na SOS telefon 0800/77-99.
Pravna s psihološka pomoć dostupna je svakim danom od 8:00 do 16:00 sati na broj telefona
032 /421 191
