Autonomna ženska kuća Zagreb – žene protiv nasilja nad ženama i Udruga žena Vukovar održale su 10. lipnja 2026. godine u Vukovaru početnu konferenciju projekta „Promicanje socijalne uključenosti i osnaživanje žena koje su preživjele rodno uvjetovano nasilje“, financiranog iz Europskog socijalnog fonda plus u okviru Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027.
Konferenciju je otvorila Mirjana Mizdrak Mišanović, koordinatorica Udruge žena Vukovar, koja je pozdravila okupljene predstavnice i predstavnike institucija, organizacija civilnog društva i lokalne zajednice te istaknula važnost međuresorne suradnje u pružanju podrške ženama koje su preživjele nasilje. Naglasila je kako je učinkovita zaštita i podrška moguća jedino kroz zajedničko djelovanje svih sustava koji dolaze u kontakt sa ženama i njihovom djecom.
Projekt je predstavila Kristina Mlikota iz Autonomne ženske kuće Zagreb. Govorila je o potrebama žena koje su preživjele rodno uvjetovano nasilje te izazovima s kojima se susreću u procesu oporavka i socijalnog uključivanja. Istaknula je kako dugogodišnje iskustvo rada sa ženama koje su preživjele nasilje pokazuje da žene često ostaju bez kontinuirane i specijalizirane podrške nakon izlaska iz nasilja, suočavaju se s institucionalnim nepovjerenjem, ekonomskom nesigurnošću, socijalnom izolacijom i posljedicama traume.
Predstavljeni su i rezultati istraživanja koje je Autonomna ženska kuća Zagreb provela tijekom 2024. godine, a koji ukazuju na niz sustavnih izazova, uključujući nedovoljno prepoznavanje obrazaca nasilja, osobito psihološkog i postseparacijskog nasilja, iskustva retraumatizacije i sekundarne viktimizacije žena u kontaktu s institucijama te nedostatak trauma-informiranog pristupa u sustavu podrške. Posebno je istaknuto da je više od 90 posto ispitanih žena doživjelo nastavak nasilja nakon prekida veze, uključujući manipulaciju djecom i ekonomske pritiske.
Govoreći o projektu, Kristina Mlikota predstavila je planirane aktivnosti kojima će se tijekom tri godine provedbe pružiti podrška za više od stotinu žena. Projekt uključuje individualnu i grupnu psihosocijalnu podršku, savjetovanje i pomoć pri ostvarivanju prava, psihoterapiju, radionice prorade traume, radionice digitalnih vještina i zapošljavanja te terapijski odmor za žene i njihovu djecu. Cilj projekta je doprinijeti oporavku od traume, osnaživanju žena, njihovoj ekonomskoj neovisnosti i uspješnijoj integraciji u zajednicu.
O potrebama i izazovima žena koje su preživjele nasilje govorila je Valentina Andrašek, koordinatorica Autonomne ženske kuće Zagreb. U svom izlaganju naglasila je da nasilje nad ženama nije pojedinačni incident nego dugotrajan proces kontrole, zastrašivanja i oduzimanja autonomije koji ostavlja ozbiljne posljedice na živote žena i njihove djece.
Posebno je upozorila na nedovoljno prepoznavanje različitih oblika nasilja, uključujući psihičko, ekonomsko i postseparacijsko nasilje, kao i na posljedice traume s kojima se žene suočavaju godinama nakon izlaska iz nasilnog odnosa. Istaknula je problem institucionalnog nepovjerenja i sekundarne viktimizacije, dugotrajnih sudskih postupaka, nedovoljne primjene zaštitnih mjera te nedostatka specijaliziranih i kontinuiranih usluga podrške. Govorila je i o izazovima u postupcima razvoda i odlučivanja o roditeljskoj skrbi kada se nasilje ne uzima dovoljno u obzir, kao i o potrebi razvoja sustava koji će ženama pružiti dugoročnu podršku u procesu oporavka i osamostaljenja.
Sudionicima se obratio i Dario Tišov, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, koji je predstavio mogućnosti koje pruža Zakon o stambenom zbrinjavanju. Istaknuo je važnost osiguravanja stambene sigurnosti za ranjive skupine te naglasio da dostupni modeli stambenog zbrinjavanja mogu predstavljati važan oblik podrške ženama koje su preživjele obiteljsko nasilje i započinju samostalan život.
Filip Sušac, zamjenik gradonačelnika Grada Vukovara, predstavio je aktivnosti Grada Vukovara usmjerene na podršku ranjivim skupinama te naglasio važnost dugogodišnje suradnje i podrške radu Udruge žena Vukovar. Istaknuo je da lokalna zajednica ima važnu ulogu u stvaranju okruženja koje omogućuje sigurnost i podršku ženama koje su preživjele nasilje.
O ulozi pravosudnog sustava govorila je Branka Lučić, ravnateljica sudske uprave Županijskog suda u Vukovaru. Podsjetila je na razvoj sustava podrške žrtvama i svjedocima kaznenih djela te istaknula kako je upravo u Vukovaru prije dvadeset godina započeo razvoj organizirane podrške žrtvama. Naglasila je da danas žrtve više nisu same tijekom sudskih postupaka, već imaju pristup informacijama, podršci i pratnji kroz cijeli proces.
Nikolina Slavković, policijska službenica Policijske uprave vukovarsko-srijemske, predstavila je aktivnosti policije u području prevencije i postupanja u slučajevima nasilja u obitelji i nasilja prema ženama. Govorila je o važnosti pravovremenog prepoznavanja rizika, zaštite žrtava te suradnje policije s drugim institucijama uključenima u sustav zaštite.
Iz perspektive sustava socijalne skrbi sudionicima se obratio i Zvonimir Rogulja, upravitelj Hrvatskog zavoda za socijalni rad, koji je predstavio aktivnosti Zavoda u pružanju podrške ženama koje su preživjele nasilje te naglasio važnost koordiniranog djelovanja svih dionika uključenih u zaštitu i podršku žrtvama.
Konferencija je završila raspravom u kojoj su sudionice i sudionici istaknuli potrebu daljnjeg razvoja dostupnih, specijaliziranih i kontinuiranih usluga podrške ženama koje su preživjele rodno uvjetovano nasilje. Zaključeno je kako je za učinkovitu zaštitu žena potrebno osigurati sustav koji će biti utemeljen na razumijevanju traume, međuresornoj suradnji i dugoročnoj podršci usmjerenoj na oporavak, osnaživanje i socijalnu uključenost žena i njihove djece.
