U četvrtak, 26. rujna 2024. godine, pravnica Jelica Balog je u Udruzi žena Vukovar održala edukativno predavanje za starije osobe na temu dosmrtnih i doživotnih ugovora, s posebnim naglaskom na prepoznavanje ništetnih ugovora.
Kroz praktične primjere sudionici su dobili korisne informacije o razlici između dosmrtnog i doživotnog ugovora, saznali su što su to ništetni ugovori i kako ih prepoznati te kako zaštititi sebe i svoju imovinu.
Osim što je objasnila kada se ugovori smatraju ništetni, sukladno Zakonu o obveznim odnosima, pravnica je također govorila o mnogobrojnim razlozima za ništetnost ugovora, što točno znači da su ugovori ništetni, što je djelomična ništetnost te koje su to posljedice ništetnosti ugovora.
Naime, Zakon o obveznim odnosima u članku 322. navodi da je svaki ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva ništetan, osim ako se takav ugovor može opravdati na način da povrijeđeno pravilo upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ja zakonom propisano nešto drugo. Primjerice, ništetni ugovori bi bili ugovori o doživotnom uzdržavanju koji bi kao davatelji uzdržavanja sklopili maloljetnici bez odobrenja starateljskog tijela ili ugovor o darovanju kad je predmet darovanja nepostojeća nekretnina.
Kao razlozi ništetnosti javljaju se:
-nevaljanost, nesuglasnost očitovanja volje,
-potpuna poslovna nesposobnost (primjerice ako je ugovaratelj maloljetnik ili punoljetna osoba lišena poslovne sposobnosti),
-neke mane volje (prijetnja, uporaba sile, nesporazum, prividan ugovor),
-nemogućnost, nedopuštenost, neodređenost ili neodredivost činidbe,
-nedopuštenost pobude za sklapanje ugovora (nedopuštena pobuda koja je bitno utjecala na jednu stranu da sklopi ugovor i ako je to druga strana znala ili morala znati),
-povreda pravila o obliku ugovora (ukoliko za sklapanje određenog ugovora zakon zahtijeva pisani oblik, nepoštivanje oblika ugovora dovodi do toga da ugovor nema pravni učinak).
Posljedice ništetnosti
Osnovna posljedica ništetnosti ugovora je povrat u prijašnje stanje.
Međutim, ukoliko nije moguće da jedna strana vrati drugoj sve ono što je primila na temelju takva ugovora, ili ako se narav onoga što je ispunjeno protivi vraćanju, ima se dati odgovarajuća naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, ako zakon što drugo ne određuje (čl. 323. ZOO-a).
Ugovaratelj koji je kriv za sklapanje ništetnog ugovora odgovoran je svome suugovaratelju za štetu koju trpi zbog ništetnosti ugovora ako ovaj nije znao ili prema okolnostima nije morao znati za postojanje uzroka ništetnosti (čl. 323. ZOO-a).
Zakon o obveznim odnosima u članku 326. navodi da ništetan ugovor ne postaje valjan kad uzrok ništetnosti naknadno nestane. Ali ako je uzrok ništetnosti bila zabrana manjeg značenja, a ugovor u cijelosti ispunjen, ništetnost se ne može isticati.
Isticanje ništetnosti
Sukladno članku 327. Zakona o obveznim odnosima na ništetnost ugovora sud pazi po službenoj dužnosti i na nju se može pozivati svaka zainteresirana osoba. Osim toga, utvrđenje ništetnosti ima pravo zahtijevati i državni odvjetnik.
Ništetnost ugovora može se isticati ne samo podnošenjem tužbe nego i stavljanjem prigovora protiv tužbe na ispunjenje ništetnog ugovora.
Pravo na isticanje ništetnosti se ne gasi (čl. 328. ZOO-a). Isticanje ništetnosti ugovora nije, dakle, ograničeno nikakvim, pa ni zastarnim rokovima. Radi se o „neograničenom isticanju ništetnosti“.
Ovakve teme su od iznimnog značaja za starije osobe, a cilj je bio podići svijest o važnosti pažljivog pristupa pri sklapanju ugovora kako bi se izbjegla moguća zlouporaba.
Planirano je održati još dva predavanja o dosmrtnim i doživotnim ugovorima, u listopadu i studenom 2024. godine.
Predavanje je održano u sklopu programa „Superseniori Vukovara“ kojeg financira Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, a sufinanciran je sredstvima Grada Vukovara. Program provodimo u partnerstvu sa Udrugom za podršku žrtvama i svjedocima.
