Izvor fotografije: Ronald Gorsic/Cropix

Radi zaštite starijih građana koji se više ne mogu sami brinuti za sebe pa sklapaju ugovore o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju i često, umjesto da dobiju sigurnost i brigu, ostaju i bez imovine i bez skrbi, Ministarstvo pravosuđa i uprave unosi pet bitnih izmjena u Zakon o obveznim odnosima i Zakon o parničnim postupcima.

Već dugo se upozorava na zloupotrebu ovih instituta, a pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter je krajem prošle godine također govorila o potrebi izmjene zakona kako bi se zaštitilo starije građane koji prenose svoju imovinu na osobe koje bi ih trebale uzdržavati. Prema podacima koje je pučka pravobraniteljica iznijela tom prilikom, tijekom 2021. godine bilo je sklopljeno više od 7500 ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju, a istraživanje je pokazalo da se 63 posto osoba koje su sklopile takve ugovore nije prethodno raspitalo o pravima i obvezama koje iz njih proizlaze.

Građani u pravilu ne znaju razliku između ta dva ugovora, odnosno da kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju imovina odmah prelazi u vlasništvo uzdržavatelja, dok kod ugovora o doživotnom uzdržavanju do prijenosa vlasništva dolazi tek nakon smrti primatelja uzdržavanja.

Registar za kontrolu

Kako bi se zaštitilo starije osobe, uvodi se Registar ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. Registar će se voditi pri Hrvatskoj javnobilježničkoj komori, a u njega će se unositi podaci o sklopljenim i raskinutim ugovorima te postupcima koji se pokreću radi utvrđenja ništetnosti, poništenja ili raskida ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. Registar će omogućiti provjeru jesu li ugovaratelji već sklopili ugovore o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju i koliko njih.

Druga je novost ograničavanje broja takvih ugovora na maksimalno tri. Prije ovjere ili sastavljanja ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju bilježnik će morati provjeriti koliko su takvih ugovora stranke već sklopile.

Daljnja bitna novost je propisivanje odredbi o “osnivanju služnosti i pridržaju prava stvarnog tereta”. Želi se onemogućiti zloporaba uzdržavanja tako da se osigura da imovina osobe koja traži uzdržavanje ostaje u njezinu vlasništvu do njezine smrti, osim ako ne želi suprotno. Uz to, starija osoba, u slučaju kada daje nekretninu, može odrediti da se u njezinu korist na njoj osnuje stvarni teret uzdržavanja. U praksi se, ističu u Ministarstvu pravosuđa i uprave, često izjednačavaju pojmovi ugovor o doživotnom i ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, pa će se u zakonu, kako bi građani lakše shvatili razliku, promijeniti naziv ugovora o doživotnom uzdržavanju u “ugovor o doživotnom uzdržavanju uz prijenos imovine nakon smrti”. Nadalje, zakonom će se propisati sadržaj uzdržavanja, a u sklopu tog sadržaja morat će se odrediti mjesto stanovanja primatelja uzdržavanja, navesti obveza prehrane, njege i brige o zdravlju.

Hitni postupci raskida

Peta je bitna izmjena da će se u Zakonu o parničnom postupku hitnima odrediti svi postupci koji se vode radi raskida, utvrđenja ništetnim i poništenja ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, čime će se ubrzati postupci raskida, utvrđenja ništetnosti i poništenja ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju.

Preuzeto sa: www.jutarnji.hr