U srijedu 08. ožujka 2023. godine u Vukovaru, a povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena, u Velikoj vijećnici Vukovarsko-srijemske županije održan je prvi ovogodišnji sastanak Županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Cilj sastanka je bio obilježavanje Međunarodnog dana žena te senzibiliziranje javnosti o nasilju nad ženama kroz priopćenje za medije i prikaz skupa gdje je osnovna ideja ukazati na to kako je dobra povezanost svih institucija preduvjet za kvalitetniji rad na prevenciji obiteljskog nasilja.
Sastanak je otvorila voditeljica Županijskog tima Ivana Sučić koja je prisutne upoznala s dnevnim redom sastanka. Na sastanku je jednoglasno usvojen zapisnik od 25. studenog 2022. godine. Također je prisutne upoznala s godišnjim izvješćem i svim aktivnostima Županijskog tima Vukovarsko-srijemske županije za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji za 2022. godinu koje je također jednoglasno usvojeno. Ažuriran je adresar svih članova. Naime, aktualno, u rad Županijskog tima uključeni su svi relevantni dionici na području Vukovarsko-srijemske županije i to:
Općinski sud u Vukovaru, Županijski sud u Vukovaru, MUP, Policijska uprava Vukovarsko-srijemska, Grad Vukovar, Vukovarsko-srijemska županija, NMB dr. Juraj Njavro, HZZSR, Područni uredi Vukovar, Područni ured Vinkovci i Područni ured Županja, Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured u Vukovaru, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Područni ured u Vukovaru te tri najaktivnije i najistaknutije udruge na području županije – Udruga B.a.B.e, Udruga žena Vukovar i Udruga za podršku žrtvama i svjedocima.
Imajući u vidu činjenicu kako je cilj na kome se kontinuirano radi i zbog čega Županijski tim i djeluje jest unaprjeđenje međuresorne suradnju među dionicima koji su članovi Županijskog tima bilo je od važnosti izvidjeti na koji način suradnju unaprijediti, proširiti te obuhvatiti i druge dionike. Prijedlog je bio da se u rad Županijskom tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji uključe i Općinsko i Županijsko državno odvjetništvo s ciljem razvoja suradnje i unaprjeđenja zaštite žrtava obiteljskog nasilja.
U idućoj točci dnevnog reda prezentiran je godišnji Plana rada Županijskog tima Vukovarsko-srijemske županije za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji za 2023. godinu. Planirane aktivnosti za 2023 godinu su:
– Održavanje minimalno tri sastanka Županijskog tima VSŽ radi konzultiranja o provedbi prihvaćenih aktivnosti
– Održavanje konzultacijskih supervizija radi usuglašavanja postupanja i pružanja sveobuhvatne zaštite žrtve nasilja u obitelji uvažavajući neovisnost sudaca u konkretnim postupcima
– Aktivno sudjelovati u unaprjeđenju međuresorne suradnje u području zaštite žrtava nasilja nad ženama i nasilja u obitelji i to kroz sastanke, tematske sjednice i konferencije predstavnika svih sustava uključenih u zaštitu žrtava nasilja u obitelji radi razmjena iskustava i stvaranja dobre prakse.
– Aktivno sudjelovati u provođenju programa zajedničke izobrazbe te preventivnim aktivnostima. Zajedno s Nacionalnim timom educirati što veći broj osoba iz raznih sektora koji dolaze u kontakt sa žrtvama nasilja u obitelji. Izobrazba o problematici nasilja nad ženama i nasilja u obitelji i odredbama Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Navedeno s ciljem senzibilizacije i usavršavanja znanja stručnjaka/inja kako bi što učinkovitije zaštitili/e žrtve nasilja te uspostavili/e interdisciplinarnu suradnju i koordiniranost različitih resora.
– Provođenje programa prevencije nasilja u obitelji i osiguranje njihove dosljedne primjene, provođenje sustavnog praćenja raširenosti nasilja u obitelji detektiranjem individualnih slučajeva radi pravovremenog djelovanja i sprječavanja pojave novih oblika obiteljskog nasilja.
– Aktivno sudjelovati u provođenju medijske kampanje za suzbijanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji s ciljem podizanja svijesti javnosti senzibilizacijom i informiranjem društvene zajednice za problem nasilja.
Nastavno su izneseni statistički pokazatelji za kaznena i prekršajna djela medu bliskim osobama temeljem podataka dostavljenih od strane MUP-a na području Vukovarsko-srijemske županije. Prošle 2022. godine je evidentirano 249 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji pri čemu su počinitelji bili 222 muške osobe, dok su zabilježene i 54 počiniteljice. Nadalje, u tim prekršajima evidentirano je da su žrtve bile 189 punoljetne žene, 63 punoljetna muškarca, a među žrtvama je bilo i 59 maloljetnika/djece (osobe u dobi do 18 godina). Također su prezentirana kaznena djela među bliskim osobama. Aktualizirao se problem strukturiranog prikupljanja statističkih podataka te je zaključeno kako bi bilo dobro detaljnije razraditi analitiku, kriterije i način prikupljanja podataka o obiteljskom nasilju.
Mirna Marić, policijska službenica, članica tima osvrnula se na preventivni projekt „Živim život bez nasilja“ u kome policijski službenici po pozivu škole provode radionice i edukacija na temu nasilja među učenicima u školama. Ciljana skupina su učenici 7 razreda no potrebe su značajne i među starijim učenicima, u srednjim školama. Teme koje su aktualne i o kojima se s učenicima razgovara su Bullying. Skrenuli su im pozornost i na „moderni“ način nasilja, tj. nasilja putem interneta, društvenih mreža, koje se često događa među djecom i mladima.
Nadalje ono što prisutni uočavaju i što je zabrinjavajuće i poražavajuće jest da žrtve nasilja i svi drugi koji imaju saznanja o postojanju obiteljskog nasilja, iako znaju da se mogu obratiti za pomoć policiji to izbjegavaju jer znaju da to za sobom povlači određene zakonske posljedice. Također i dalje ne postoji dovoljno razvijena građanska svijest i odgovornost po pitanju prijavljivanja obiteljskog nasilja te je sveprisutno razmišljanje „to nije moj problem, neću se miješati, netko će drugi prijaviti“ i sl. Zbog takvog načina razmišljanja i nadalje se obiteljsko nasilje često ne prijavljuje te žrtve ne dobivaju potrebnu pomoć i zaštitu. Ono što je istaknuto kao pozitivno je rad Udruga kojima se nerijetko žrtve nasilja obraćaju za pomoć i podršku kao neformalnim pružateljima usluga. Osjećaju se sigurnije da prethodno, prije same formalne prijave podjele svoje iskustvo te tako bivaju osnažene kroz savjetodavnu i stručnu pomoć i podršku. Postavlja se pitanje zbog čega je prisutno nepovjerenje u institucije. Dijelom se odgovornost vidi u medijskom izvještavanju koje je često usmjereno na iznošenje negativnih primjera koji su puno rjeđe od onih pozitivnih primjera koji prolaz nezapaženo.
Kao pozitivan primjer u unaprjeđenju rada sa žrtvama obiteljskog nasilja istaknuta je suradnja sa sudovima koji u posljednje vrijeme iskazuju dobru volju spremnost, žrtve nasilja saslušati pred drugim sudom odnosno pred sudom gdje se žrtva nalazi, posebno ukoliko je ista smještena u Sklonište za žrtve obiteljskog nasilja kao i spremnost sudaca i suradnju sudova da se žrtve saslušaju putem video linka. Međutim iako postoji spremnost i suradnja, postoje i tehničke poteškoće u vidu informatičke opremljenosti sudova koji onda uz najbolju volju ne mogu omogućiti žrtvama nasilja saslušanje putem video linka. Svi prisutni zaključuju kako bi bilo nužno da se svi sudovi na razini republike Hrvatske adekvatno informatički opreme.
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena i davanja priopćenja za medije istaknuto je kako nakon više od 200 godina od početka borbe za ravnopravnost spolova, žene imaju više mogućnosti glede odabira zanimanja, profesionalnog i akademskog usavršavanja, životnog stila i sl., no pitanje ravnopravnosti je i dalje otvoreno u raznim sferama društvenog i privatnog života, kao i pitanje usklađivanja „novih” i „starih” rodnih uloga. Iako u načelu ravnopravnost postoji kao konstrukt, žene se i dalje suočavaju s različitim predrasudama, osudama i ograničenjima nametnutim tradicijom, nasljeđem i generacijski prenošenim čvrstim uvjerenjima o „ženinom mjestu” u obitelji, zajednici i na radnom mjestu. U svijetu i dalje postoji nesrazmjer po pitanju ostvarivanja ravnopravnosti žena i muškaraca te i dalje postoje zemlje u kojima žene još uvijek nemaju pravo glasa, pravo na obrazovanje i zdravstvenu zaštitu, a ne tako daleko od nas, u pojedinim europskim zemljama u pitanje se dovode i već stečena prava, primjerice reproduktivna. Iako je važno obilježiti Međunarodni dan i osloviti aktualne teme, također je važno kontinuirano podizati svijest javnosti i aktivno raditi na ostvarivanju ravnopravnosti spolova sve dane u godini, prije svega osnaživanjem djevojčica i žena i educiranjem dječaka i muškaraca, kako bi u konačnici kreirali društvo u kojemu su ljudska prava standard koji se generacijski prenosi.
Kod točke razno prisutni su razmijenili iskustva i ideje vezane u praktično postupanje u određenim situacijama sa kojima se sreću, svatko u svom djelokrugu rada.
Glavni zaključak sa sastanka je kako problematika obiteljskog nasilja i dalje iznimno aktualna, s ishodištem u svakodnevnom životu i kao takva zahtijeva kontinuitet u pronalaženju novih, kvalitetnih rješenja društvenih odgovora na ovu pojavu. Iako je kroz izravan rad sa žrtvama nasilja u obitelji vidljivo kako postoje određene teškoće u djelotvornoj međuresornoj suradnji gdje je prepoznato nepovjerenje među profesijama, nedostatak vremena za suradnju te posljedično izostanak koordinacije, sudionici su iskazali opće slaganje oko važnosti međuresorne suradnje u zaštiti žrtava obiteljskog nasilja te potrebe za njezinim poticanjem i u konačnici ostvarivanjem u svakodnevnom radu.
Tekst priredila:
Ana Đurkov, dipl.soc.rad.univ.spec.mediat – članica Županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji
