Rezolucijom Ujedinjenih naroda, 30. srpnja, proglašen je Međunarodni dan borbe protiv trgovanja ljudima. Organiziranjem različitih akcija na međunarodnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini želi se podići svijest javnosti, spriječiti ovaj zločin i pokazati solidarnost sa žrtvama.
Jedan od većih globalnih problema koji utiče na život i krši temeljna ljudska prava, integritet i zdravlje miliona ljudi širom svijeta je trgovanje ljudima. Trgovanje ljudima nastaje kao posljedica loše ekonomske situacije u nekoj zemlji, neravnopravnosti polova, socijalne isključenosti, nejednakih mogućnosti zapošljavanja na tržištu rada, ekonomske nejednakosti i korupcije, ali i ratova i velikih katastrofa. Osobe koje žive na margini društva – siromašni, nezaposleni i migranti su pod najvećim rizikom jer je to industrija u kojoj se obrće 150 milijardi dolara godišnje i najbrže je rastuća kriminalna aktivnost na svijetu, s procijenom od 27 milijuna žrtava.
Iskorjenjivanje trgovine ljudima je dugotrajan proces koji zahtijeva uklanjanje brojnih temeljnih uzroka problema (poput rodne nejednakosti, siromaštva, prava manjina, obrazovanja i zdravstvene skrbi) te onemogućavanje djelovanja kriminalnih mreža.
Trgovina ljudima po naravi je nezakonita djelatnost koja se odvija u strogoj tajnosti, pa su dostatni i usporedivi statistički podaci rijetko dostupni.
Trgovanje ljudima, ili kako se još naziva moderno ropstvo, znači prodaju ljudskih bića u svrhu seksualnog iskorištavanja (prisilna prostitucija, izrada pornografskog materijala, prinudno sklapanje brakova, seksualni turizam), radne eksploatacije na gradilištima, poljoprivrednim dobrima i domaćinstvima, prisilnog prosjačenja, nezakonitog posvajanja djece I trgovanja ljudskim organima.
Postoji bezbroj metoda kojima se trgovci ljudima koriste za pronalaženje novih žrtava, a najčešće su to sklapanje “prijateljstava”, direktno ili putem interneta, lažni oglasi za posao te posredovanje prilikom zapošljavanja u inostranstvu.
Kada posumnjati u trgovanje ljudima
Ako tražite posao, posebnu pozornost obratite na oglase koji:
- nude i oglašavaju primamljive poslovne ponude bez referenci
- nude dobro plaćeni posao bez prethodnog razgovora s odgovornom osobom o kvalifikacijama, ugovoru, radnom iskustvu i slično
- naglašavaju žurnost i odličnu zaradu prilikom zapošljavanja
- daju nejasne i neprovjerljive podatke o “poslodavcu”.
Kako reagirati kad sumnjate da je riječ o trgovanju ljudima
Ako uočite primamljiv oglas za odlično plaćen posao u zemlji ili inozemstvu, iako se ponuda čini legalnom, jer “trgovanje ljudima se događa nekom drugom”, za svaki slučaj potrebno je:
- ostvariti kontakt s poslodavcima, raspitati se o njihovim referencama
- obaviti dostupne provjere o poslodavcu, koristiti otvorene izvore pri prikupljanju podataka
- obaviti razgovor s poslodavcem glede uvjeta zapošljavanja, zarade, plaćanja doprinosa
- zatražiti primjerak i pojašnjenje ugovora o zapošljavanju
- ne dopustiti da druge osobe rješavaju administrativna pitanja zapošljavanja
- savladati osnove stranog jezika u slučaju odlaska u inozemstvo
- napraviti preslike osobnih dokumenata
- putnu ispravu dati na uvid samo ovlaštenim službenicima.
