U sklopu edukativne aktivnosti programa „Povezana zajednica – širenje socijalnih usluga za starije osobe“, diplomirana pravica, Jelica Balog održala je 4 predavanja na temu „Nasljeđivanje – dugovi ostavitelja i upute za nasljednike podnositelja zahtjeva za inkluzivni dodatak“.
Navedena predavanja održala je 6.10.2026. u Markušici, 14.10.2026. u Udruzi žena Vukovar, 4.11.2026. Borovu te 10.11.2026., u Bršadinu.
S obzirom na broje upite vezane uz ovu temu u nastavku objave donosimo pojašnjenja.
Što je sa dugovima ostavitelja nakon njegove smrti?
Članak 129. Zakona o nasljeđivanju (u nastavku: ZN) propisuje da nasljedno pravo nasljednik stječe u trenutku ostaviteljeve smrti. Smrću ostavitelja njegova ostavina prelazi na nasljednika i postaje njegovo nasljedstvo. Stoga je rješenje o nasljeđivanju ustvari deklaratorno rješenje, s obzirom da ostavina umrle osobe po sili zakona prelazi na nasljednike u času smrti, a ne donošenjem rješenja o nasljeđivanju (zbog čega i odgovornost nasljednika za eventualne ostaviteljeve dugove nastupa trenutkom njegove smrti).
Prema članku 139. stavak 1. ZN-a, nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove. No, nasljednik odgovara i svojom, a ne samo naslijeđenom imovinom, i to do visine vrijednosti naslijeđene imovine, čak i neovisno o tome ako je, na primjer, nakon provedenog ostavinskog postupka, možebitno darovao svoje nasljedstvo.
U sudskoj praksi opseg odgovornosti nasljednika za ostaviteljeve dugove prosuđuje se prema vrijednosti naslijeđene imovine koju je ona imala u času prijelaza na nasljednike, dakle u času ostaviteljeve smrti. Imovina se procjenjuje prema tržišnoj vrijednosti stvari u času smrti, pa kasnije promjene nastale u vrijednosti naslijeđenih predmeta ostavine ne utječu na veličinu i opseg nasljednikove odgovornosti (odluka Županijskog suda u Varaždinu, broj Gž-748/2003-2 od 2. lipnja 2003.).
Za ostaviteljeve dugove ne odgovara nasljednik koji se odrekao nasljedstva (članak 139. stavak 2. ZN-a).
Kada ima više nasljednika, oni solidarno odgovaraju za ostaviteljeve dugove, i to svaki do visine vrijednosti svoga nasljednog dijela, bez obzira je li izvršena dioba nasljedstva. Među nasljednicima dugovi se dijele razmjerno njihovim nasljednim dijelovima, ako oporukom nije drukčije određeno.
Više informacija možete pronaći u Zakonu o nasljeđivanju.
Upute za nasljednike podnositelja zahtjeva za inkluzivni dodatak
Nasljednici podnositelja zahtjeva za inkluzivni dodatak mogu zatražiti nastavak ili obnovu postupka za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak. Ključni dokument je rješenje o nasljeđivanju, odnosno dokaz o pokrenutom ostavinskom postupku u slučajevima u kojima isti nije proveden. Bitno je napomenuti da podaci o nasljednicima preminulih osoba nisu dostupni HZSR-u, stoga se postupci ne mogu pokrenuti bez navedene dokumentacije.
Kada je riječ o rokovima, Zakon o upravnom postupku propisuje rok od 30 dana u odnosu na dan saznanja za mogućnost nastavka ili obnove postupka (tzv. subjektivni rok) ili najduži rok od 3 godine od početka samog postupka (tzv. objektivni rok). Subjektivni rok počinje teći od kada je stranka izjavila da je saznala da može zatražiti nastavak ili obnovu postupka, a objektivni od dana pravomoćnosti rješenja kojim je dovršen postupak za koji se traži obnova.
Nasljednici se s pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju obraćaju Hrvatskom zavodu za socijalni rad prema mjestu prebivališta osobe za koju se vodio postupak za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak. Pravomoćno rješenje je važno radi dokazivanja pravnog interesa, ali i dokazivanja statusa nasljednika.
Ako nemaju rješenje o nasljeđivanju trebaju pokrenuti ostavinski postupak i dostaviti dokaz (potvrdu) o njegovom pokretanju.
Postupak, čiji nastavak ili obnovu su zatražili nasljednici, dovršit će se prema raspoloživoj medicinskoj dokumentaciji, kojom će se utvrditi je li preminula osoba imala pravo na inkluzivni dodatak.
Ukoliko se utvrdi da je preminula osoba imala pravo na inkluzivni dodatak, donosi se rješenje o priznavanju prava u iznosu pripadajuće razine inkluzivnog dodatka za razdoblje od dana podnošenja zahtjeva do dana smrti osobe.
Nasljednici pravomoćno rješenje o inkluzivnom dodatku prijavljuju kao naknadno pronađenu imovinu u slučajevima u kojima je ranije proveden ostavinski postupak i posjeduju rješenje o nasljeđivanju. U slučajevima u kojima ostavinski postupak nije dovršen, nasljednici pravomoćno rješenje o inkluzivnom dodatku prijavljuju kao ostavinsku imovinu ostavitelja.
S pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju ili o nasljeđivanju naknadno pronađene imovine, nasljednici se obraćaju područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad koji je donio rješenje, radi isplate potraživanja.
Ako nasljednici nisu zadovoljni rješenjem, imaju pravo žalbe.
Nasljednici se obraćaju Područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad:
ako je podnositelj predao zahtjev Hrvatskom zavodu za socijalni rad za ostvarivanje inkluzivnog dodatka, ali je preminuo prije donošenja rješenja,
ako nakon smrti nisu podnosili žalbu Hrvatskom zavodu za socijalni rad ili Ministarstvu te nisu pokretali upravni spor,
ako je pokrenut postupak pred Upravnim sudom.
Navedena aktivnost provedena je u okviru programa : „Povezana zajednica – širenje socijalnih usluga za starije osobe“ koji financira Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
