Danas, na Međunarodni dan ljudskih prava, održali smo u Vukovaru okrugli stol „Između prava i povjerenja: izazovi provedbe besplatne pravne pomoći i medijacije u lokalnim zajednicama“.
U dijalogu predstavnika institucija, pravosuđa, akademske zajednice, odvjetnika, socijalnog rada i organizacija civilnog društva otvorili smo pitanja koja izravno oblikuju pristup pravdi za građane.
U raspravi su jasno istaknuti izazovi, ali i smjerovi promjena:
Potrebno je bolje i snažnije informiranje građana — ne samo putem interneta, već i nacionalnih televizijskih kanala, lokalnih radijskih postaja, tiskanih i drugih offline kanala, jer mnogi, posebno stariji ljudi, teško koriste digitalne tehnologije. Radio jingle pokazao se kao iznimno učinkovit alat. Sekundarna pravna pomoć još je uvijek teško dostupna. Restriktivni imovinski cenzusi i odbijanje odvjetnika da preuzmu predmete BPP-a dovode do toga da ranjive skupine ostaju bez nužne pravne zaštite. Često se radi o „teškim životnim pričama“, velikom obimu posla i dugotrajnim postupcima koje odvjetnici teško da mogu preuzeti. Teritorijalna dostupnost jedna je od najvećih prepreka. Građani u manjim i ruralnim sredinama najčešće nemaju kome doći. Zato je ključna suradnja s jedinicama lokalne samouprave, koje mogu biti prva točka kontakta za informacije, prostor i podršku. Medijacija se nedovoljno promovira, iako može uvelike olakšati rješavanje sporova. Institucije koje rade s građanima medijaciju rijetko spominju ili upućuju na nju. Mediji, ali i lokalne institucije, trebaju aktivno doprinositi vidljivosti medijacije i BPP-a. Posebno je istaknuto da je obiteljska medijacija mnogo više od izrade plana roditeljske skrbi.Obiteljski odnosi su složeni, emocionalno zahtjevni i ne mogu se rješavati generičkim obrascima.
Potrebno je jasno razlikovati:
imovinske odnose, koji mogu u opću medijaciju,obiteljske odnose, koji trebaju obiteljsku medijaciju.Zakonodavni okvir ne smije demotivirati obiteljsku medijaciju, nego je poticati.
Edukacije stručnjaka moraju biti dostupnije, posebno u Osijeku i Slavoniji, a ne koncentrirane samo u Zagrebu. Stručnjaci su naglasili važnost treninga komunikacije sa zahtjevnim strankama i potrebu za uvođenjem redovne supervizije za medijatore, pravnike i socijalne radnike. Socijalni radnici imaju ključnu ulogu u prepoznavanju pravnih problema, jer rade s najranjivijim skupinama koje često ni ne znaju da uopće imaju pravni problem. Stoga je potrebna bolja povezanost sustava socijalne skrbi i sustava pravne pomoći. Građani često ne mogu sami reproducirati informacije, a strah od institucija dodatno otežava pristup. Zato je važno da sustav bude jasan, brz i koordiniran, uz dobru komunikaciju između CZSS-a, sudova, udruga i odvjetništva. Istaknuto je i da zakonodavac treba slušati praksu na terenu. Dugotrajnost sudskih postupaka često je posljedica neefikasnosti sustava — „za trajanje postupka odgovoran je sudac, a ne stranka“.U medijaciji je ključno ostaviti prostora za otvorena pitanja kako bi medijator mogao sagledati stvarne potrebe stranaka.
Današnja rasprava pokazala je da postoji spremnost da se sustav besplatne pravne pomoći i medijacije učini pristupačnijim, pravednijim i bližim građanima — onakav kakav bi uistinu trebao biti u zemlji koja se obvezuje štititi ljudska prava.
Hvala svim sudionicima na iznimno vrijednim doprinosima i zajedničkom radu na osnaživanju prava građana.
Okrugli stol organiziran je u okviru projekta “Pružanje pravne pomoći kroz osiguranje teritorijalne dostupnosti” kojeg provodimo u partnerstvu sa Centom za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek a financijski je podržan od strane Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.
