„Prema podatcima UN-ove neovisne stručnjakinje za prava starijih osoba, nasilje i zanemarivanje starijih osoba značajno je poraslo tijekom pandemije, kako u domovima za starije, tako i u obiteljima. U RH se takvi podatci prikupljaju u svakom sustavu zasebno, a nasilje nad korisnicima uočeno prilikom inspekcijskih nadzora u pravilu se tretira kao nepravilnost u radu i nalaže se rok za njeno otklanjanje te često prolazi bez prekršajnopravnih ili kaznenopravnih posljedica za počinitelje.“
O nasilju koje stariji doživljavaju u vlastitim domovima postoje tek parcijalni podaci, koji su među ostalima pribavljeni i kroz istraživanja koje provode pojedine udruge. Tako su neka istraživanja pokazala da je gotovo trećina starijih ispitanih osoba doživjela neki oblik nasilja, a polovica njih nasilje nikome nije prijavila zbog straha od posljedica, srama, nepovjerenja u institucije, neinformiranosti i straha od socijale isključenosti.
„Prema podatcima iz Izvješća o radu Povjerenstva za praćenje i unaprjeđenje rada tijela kaznenog i prekršajnog postupka te izvršavanje sankcija vezanih za zaštitu od nasilja u obitelji za 2020. godinu, pred sudovima je evidentirano 314 žrtava starije životne dobi, što predstavlja porast u odnosu na 2018. i 2019. godine, iako je ukupan broj žrtava u padu. MUP je tijekom 2021. godine evidentirao 760 žrtava obiteljskog nasilja starijih od 65, od čega 499 žena i 261 muškarac, što je pad u odnosu na 2020. godinu (1.095 žrtava obiteljskog nasilja starijih od 65). Prema evidenciji centara za socijalnu skrb, zabilježeno je 289 slučajeva zanemarivanja potreba osoba starije životne dobi, što predstavlja blagi porast u odnosu na 2019. godinu.
Pritom je važno napomenuti da postojeći način prikupljanja i objave prikupljenih podataka ne daje sveobuhvatni i sustavni uvid u problematiku nasilja nad starijima, jer se ne objavljuje struktura počinitelja nasilja nad starijima (jesu li to djeca, unuci ili partneri), vrsta nasilja nad starijima (preteže li, primjerice, fizičko ili ekonomsko nasilje) i poduzetih mjera – jesu li počinitelji i na koji način sankcionirani.“ (Izvješće pučke pravobraniteljice za 2021.)
Od presudne je važnosti pravovremeno prepoznavanje problema nasilja nad starijim osobama kako bi se doprinijelo smanjenju broja slučajeva nasilja. Svaka osoba starije životne dobi ili bilo koja druga osoba koja sumnja na zlostavljanje ili zapostavljanje trebala bi prijaviti bilo koju vrstu nasilja policiji, centru za socijalnu skrb ili državnom odvjetništvu kako bi se moglo pravovremeno intervenirati.
Program „Superseniori II“ u okviru kojeg Udruga žena Vukovar provodi Nacionalnu kampanju osvještavanja javnosti o problemu nasilja nad starijim osobama financira Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
